Kako bi spriječili eventualne probleme koji mogu da naruše zdravlje djeteta, roditelji bi trebalo da znaju redoslijed nicanja stalnih zuba, ali i kako se oni njeguju i po čemu se razlikuju od prethodnih, mliječnih.
Koji je redoslijed nicanja stalnih zuba?
Oko šeste godine se javlja prvi stalni zub i to je stalna šestica. Sljedeći stalni zubi koji niču su donji sjekutići, a zatim gornji. Premolari niču oko osme godine, a očnjaci između devete i jedaneste. Drugi stalni molari (sedmice) niču u periodu od jedaneste i trineste godine. Umnjaci najčešće niču oko osamneste godine života i time se završava period nicanja stalnih zuba.
Koje su razlike između mliječnih i stalnih zuba?
Stalni zubi se od mliječnih razlikuju po broju. Mliječnih zuba ima ukupno dvadeset. Oni vremenom ustupaju mjesto stalnim zubima, kojih ima trideset dva. Stalni zubi dolaze na mjesto mliječnih, a preostali se smještaju u predio vilice iza dijela koji su zauzimali mliječni zubi.
Osim po broju, mliječni zubi se od stalnih razlikuju po veličini, njihove krunice su manje i kraće od krunica stalnih zuba, jer je i usna duplja djeteta u tom periodu manja, samim rastom i razvojem vilica povećava se prostor za smještaj zuba, a samim tim su i stalni zubi većeg obima.
Mliječni zubi su bjelji od stalnih, jer je njihova gleđ manje providna i slabije mineralizovana od gleđi stalnih zuba.
Dijelovi mliječnih zuba gleđ i dentin su veoma tanki, mnogo tanji od tih dijelova stalnih zuba. Veoma brzo trošenje mliječnih zuba, je zapravo posledica njihovog tankog površnog sloja, odnosno zubne gleđi. To dovodi i do toga da se karijes na mliječnim zubima veoma brzo razvija i da se veoma teško zaustavlja kada počne njegov razvoj.
Takođe, dio mliječnih zuba koji predstavlja njihovu srž, pulpa mliječnih zuba, zauzima znatni deo samog zuba. Ovo je osjetljivi dio, sadrži nervne završetke i krvne sudove, tako da karijes mliječnih zuba može često veoma brzo izazvati neprijatnosti i bolove djetetu.
Kako spriječiti probleme sa mliječnim zubima?
Od najranijeg uzrasta roditelji bi trebalo da vode računa o stanju djetetovih usta i zuba. Redovne stomatološke kontrole, adekvatna i pravilna njega usta i zuba, po preporukama stomatologa, kao i pravovremena popravka eventualno obolelih zuba su od velike važnosti kako za zdravlje usta i zuba, tako i za celokupno zdravlje deteta.
A anestetik se daje ispod kože kapka (gornji kapci), ili u masno tkivo tačnije jastučiće (donji kapci). Po želji pacijenta može se dati i sistemska sedacija, odnosno intravenski lijekovi pomou kojih pacijent bude još opušteniji.