Stručnjaci upozoravaju, da čak šest od deset odraslih osoba pati od zapaljenja desni. Takođe je alarmantan i podatak da paradentoza ne ugrožava samo zube, već i zdravlje cijelog organizma. U daljem toku ovo stanje može preći i u ozbiljnu formu zapaljenja vezivnog tkiva, i ako dugo traje može dovesti do ispadanja zuba.
Prevencija paradentoze je vrlo jednostavna i ima odlučujući uticaj na zaustavljanje napretka bolesti. Da bismo imali dobre i zdrave zube najvažnije su dobro njegovane desni. Paradentoza je bolest zubnog mesa koja se razvija polako:
– usljed pogrešne ishrane
– nedovoljne higijene usta
– kao i nasljednog faktora.
Jedan od početnih znakova paradentoze je povremeno krvarenje desni kod pranja zuba, kao i upala desni ( gingivitis ). Ukoliko se ne liječi, zapaljenje se širi, a paradentopatija napreduje. Formiraju se paradontalni džepovi (prostor između zapaljenih desni i korena zuba ) koji su najvažniji znak paradentopatije. Hronično zapaljenje u džepovima desni tokom vremena dovodi do oštećenja mekih tkiva i nastanka malih ranica. Preko njih bakterije lako dospjevaju u krv. Na taj način one mogu da stignu u druge organe i u njima izazovu promjene, odnosno razna oboljenja.
Prema najnovijim istraživanjima ustanovljeno je da zapaljenje desni udvostručuje rizik od srčanog infarkta, a takođe povećava i rizik od moždanog udara. Osim toga dokazano je da aterosklerotično promjenjeni krvni sudovi sadrže bakterije koje se nalaze isključivo u zapaljenim džepićima desni.
FAKTORI RIZIKA : Skoro svako može oboljeti od paradentoze, ipak, dokazano je da u nekim porodicama postoji preosjetljivost, pa je priznat uticaj nasljednog faktora na pojavu ove bolesti.
Rizik se povećava kod osoba koje imaju slabije lučenje pljuvačke. Alkoholna pića utiču na smanjenje stvaranja pljuvačke. Pušenje sprečava prirodno obnavljanje oštećenih desni, pa je paradentoza češća kod pušača. Dijabetičari često imaju zapaljenje desni.
PREVENTIVA: Najbolji način sprečavanja pojave bolesti zuba jeste njihova pravilna njega, odnosno redovno i temeljno pranje zuba, nakon svakog obroka, a obavezno pred spavanje, i poslije svakog uzimanja slatkiša. Kaže se da se uveče zubi peru za zdravlje, a ujutru za lepotu.
U održavanju oralne higijene koriste se četkice za zube, koje bi trebale biti sa sintetskim vlaknima srednje tvrdim dlačicama, i dovoljno male, da bi dospjele do svih delova usne šupljine, i svih zuba. Kao dodatak redovnoj dnevnoj nezi, potrebno je čistiti i jezik deset sekundi, dva puta dnevno. Svaka tri- četri meseca bi trebalo četkicu zamijeniti novom.
Kada se kupuju četkice za djecu, treba imati na umu, da su njihove desni osjetljive, te da upotrebom pogrešne četkice može dovesti do oštećenja mekanog tkiva.
Osobama koje imaju problema sa paradontopatskim bolestima preporučuju se specijalne interdentalne četkice koje su posebno napravljene za osjetljive zube i desni. Tečnosti za ispiranje usne šupljine: postoji razlika između vodice za ispiranje usta i onih koje sadrže fluor. Prve osvježavaju dah, a one koje sadrže fluor, oko zuba stvaraju zaštitni sloj koji sprječava pojavu karijesa.
Zubni konac važan je dodatak u oralnoj higijeni, jer se njime čisti prostor između zuba gdje se često mogu stvoriti naslage od ostatka hrane. Čišćenje zubnim koncem se preporučuje barem jednom dnevno. Takođe kao važan faktor u prevencije bolesti zuba i desni je pravilna ishrana. Ona podrazumijeva upotrebu hljeba i peciva od integralnih žitarica, sirovog voća i povrća, mliječnih proizvoda, plodova mora. Unos slatkiša, ugljenih hidrata, gaziranih pića i sokova treba ograničiti samo uz glavne obroke. Ne treba zaboraviti ni redovne posete stomatologu.